Sve češće se susrećem s dijagnozama Hashimota i drugih autoimunih bolesti.
Autoimune bolesti?! Što je to zapravo?
U mojoj mladosti gotovo da se nisu ni spominjali pojmovi poput PMS-a, glutenske prehrane, kroničnog stresa ili autoimunih bolesti. Artritis, moždani udar ili srčane bolesti povezivali su se uglavnom sa starijom dobi. Danas, nažalost, sve više mladih ljudi pati od istih problema.
Nedavno je i meni veoma draga osoba preminula od srca nakon teniskog meča – u samo 52. godini života. Strašno.
Sve ono što je nekada bilo rijetko, danas postaje gotovo normalno. I to zabrinjava.
Uzrok?
Stres? Hrana? Način života? Emocije?
Vjerojatno kombinacija svega.
No vratimo se štitnjači.
Štitnjača – tihi regulator organizma
Problemi sa štitnjačom danas su izuzetno česti. Hashimoto, hipotireoza, hormonalni disbalansi… Mnoge osobe godinama ne prepoznaju prve simptome: umor, nesanicu, anksioznost, debljanje, oticanje, gubitak energije, osjećaj da „više nisu oni stari“.
Štitnjača i nadbubrežne žlijezde veoma su osjetljive na dugotrajni stres i emocionalna opterećenja. Ako tijelo dugo živi u stanju napetosti, organizam prije ili kasnije počinje slati signale.
Kroz godine rada primijetila sam neke zajedničke obrasce kod osoba koje imaju problema sa štitnjačom:
- osobe koje tuđe emocionalne potrebe stavljaju ispred svojih
- osobe koje osjećaju pretjeranu odgovornost za druge
- osobe koje misle da nikoga ne smiju razočarati
- osobe koje stalno žele biti „dobre“, „fine“ i dostupne svima
- osobe koje potiskuju svoje istinsko ja
- osobe koje gutaju emocije, ljutnju i nezadovoljstvo
- osobe koje dugo žive pod pritiskom perfekcionizma
Naravno, to nije medicinska dijagnoza niti jedini uzrok bolesti. Ali iskustvo me naučilo da tijelo često govori ono što osoba godinama šuti.
Može li se pomoći?
Rješenje nikada nije jednostavno ni univerzalno.
Svaka osoba je priča za sebe.
Ali neki koraci često pomažu:
- promjena životnih navika
- više sna i odmora
- naučiti reći „ne“ bez grižnje savjesti
- shvatiti da briga o sebi nije sebičnost
- smanjiti kronični stres
- naučiti zdravo izražavati emocije
- prestati pokušavati zadovoljiti sve ljude
- pronaći vrijeme za mir, disanje, prirodu i sebe
Kod mnogih osoba pomažu i prehrambene promjene.
Izbacivanje glutena kod nekih donosi značajno poboljšanje, iako znanost još nema jedinstven odgovor zašto. Povečanje unosa vitamina D koji će nam ojačati imunitet, C vitamin u više doza dnevno…Ponekad tijelo jednostavno reagira bolje kada smanjimo ono što ga dodatno opterećuje ili kad unesemo ono što mu nedostaje.
Tijelo nikada nije protiv nas
Autoimuna bolest ne znači da je tijelo „poludjelo“ i napada samo sebe bez razloga.
Možda nam tijelo samo pokušava pokazati da smo predugo živjeli protiv sebe.
Ponekad je ozdravljenje više od tablete.
Ponekad uključuje promjenu načina života, emocija, odnosa, ritma života i odnosa prema sebi.
I možda najvažnije pitanje nije:
„Kako da budem dobra za sve?“
nego:
„Kada ću napokon biti dobra prema sebi?“
Eva Halter Ostojin
terapeut tibetanske medicine i terapeut komplementarne medicine